ŠTO JE ISPITNA ANKSIOZNOST?
Strah od ispita, poznat kao ispitna anksioznost, često se javlja prilikom procjene znanja, vještina i sposobnosti te predstavlja uobičajenu pojavu među mladima tijekom školovanja. Gotovo se svaka osoba barem jednom u životu susrela s takvom situacijom. Mnogi mladi osjećaju anksioznost prilikom provjere znanja, što može negativno utjecati na njihov akademski uspjeh, samopouzdanje i socijalnu prihvaćenost. Osim u školskom okruženju, ispitna anksioznost prisutna je i u svakodnevnim situacijama koje uključuju procjenu naših sposobnosti, postignuća i interesa. Smatra se jednim od najznačajnijih ometajućih čimbenika u obrazovanju.
Važno je naglasiti da izražena ispitna anksioznost može imati brojne neugodne i negativne posljedice na učenike i studente. Dok blagi oblik anksioznosti može potaknuti motivaciju, jaka anksioznost često ima suprotan učinak, otežava razmišljanje i rješavanje zadataka, posebno onih težih. Procjenjuje se da približno 30% učenika doživljava izraženiju anksioznost koja im otežava svakodnevno funkcioniranje.
ISTRAŽIVANJA U HRVATSKOJ
Istraživanja provedena u Republici Hrvatskoj govore kako djevojke imaju veću razinu ispitne anksioznosti nego mladići te se ustanovilo da su djevojke i nezadovoljnije školom te da im školske obveze predstavljaju veći stres nego mladićima. Ispitna anksioznost uvelike utječe na školsko postignuće.
UZROCI ISPITNE ANKKSIOZNOSTI:
1. Strah od neuspjeha
2. Loša iskustva s ispitima
3. Nepripremljenost
KOJI SU ZNAKOVI ISPITNE ANKSIOZNOSTI?
1. Fizički znakovi: Glavobolja, mučnina, ubrzani otkucaji srca, napad panike, slabost,…
2. Emocionalni znakovi: Osjećaj straha, ljutnje, bespomoćnosti ili razočaranosti,…
3. Bihevioralni znakovi: Poteškoće s koncentracijom, blokade u razmišljanju, zbunjenost,…
KAKO SE BORITI PROTIV ISPITNE ANKSIOZNOSTI?
Priprema je ključ svega, napravite plan učenja, rasporedite gradivo na manje dijelove te koristite aktivne metode učenja, kao što su sažeci, umne mape, učenje naglas te pokušajte odgovarati na pitanja pod vremenskim pritiskom kako bi smanjili stres na samom ispitu.
Vrlo je značajna kontrola stresa i anksioznosti. Neke od metoda su vježbe disanja, fizička aktivnost, mindfulness ili meditacija. Osim toga, važno je imati pozitivno mentalno razmišljanje, to podrazumijeva izbjegavati katastrofične misli, vizualizirati uspjeh te imati samopouzdanja.
Neki od praktičnih savjeti na dan ispita uključuju da se dobro naspavate, dođite ranije i izbjegavajte paniku drugih oko vas te se fokusirajte na zadatak, a ne na emocije.
Ako vam ništa od navedenog ne pomaže u nošenju s ispitnom anksioznošću, možda je vrijeme da razmislite o razgovoru sa stručnom osobom.
Tekst: Maja Herjavec, studentica 5. godine socijalnog rada